2026-09-15
Dugoročna sigurnost elektrostimulatora i ICD uređaja tijekom radioterapije
Sve veći broj onkoloških bolesnika ima ugrađen elektrostimulator srca (PM) ili implantabilni kardioverter defibrilator (ICD), zbog čega se u svakodnevnoj praksi sve češće postavlja pitanje sigurnosti radioterapije u toj populaciji. Unatoč postojećim smjernicama, podaci o dugoročnim ishodima i funkciji uređaja nakon završetka liječenja dosad su bili ograničeni.
U istraživanju objavljenom u European Heart Journalu analizirani su kratkoročni i dugoročni ishodi bolesnika s implantabilnim elektrostimulatorima i ICD uređajima koji su liječeni radioterapijom u okviru organiziranog kardioonkološkog programa uspostavljenog 2016. godine. Poseban naglasak stavljen je na sigurnost provođenja radioterapije, funkcioniranje uređaja tijekom liječenja te mogućnost kasnih komplikacija.
Rezultati pokazuju da se, uz pažljivo planiranje terapije, procjenu vrste uređaja, procjenu očekivane doze zračenja i odgovarajuće praćenje tijekom liječenja, radioterapija može provoditi sigurno u većine bolesnika. Istodobno, istraživanje potvrđuje važnost dugoročnog praćenja funkcije uređaja jer se potencijalne promjene mogu razviti i nakon završetka radioterapije.
Autori zaključuju da je multidisciplinarna suradnja onkologa, radioterapeuta, kardiologa i elektrofiziologa ključna za optimalno liječenje ovih bolesnika. Individualna procjena rizika, pravilno programiranje uređaja kada je potrebno te sustavno praćenje prije, tijekom i nakon radioterapije omogućuju sigurnu onkološku terapiju uz očuvanje funkcije implantabilnog uređaja.
Ovaj rad dodatno podupire razvoj strukturiranih kardioonkoloških programa koji omogućuju sigurnije liječenje bolesnika kod kojih se isprepliću potrebe onkologije i elektrofiziologije.
Cijeli rad pronađite na poveznici: https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehag314
Još novosti
Novo istraživanje otkriva individualne razlike u kardiotoksičnosti sunitiniba
Kardiotoksičnost je jedna od važnih nuspojava određenih onkoloških lijekova, a rizik od oštećenja srca može se znatno razlikovati među bolesnicima.
Statini u prevenciji antraciklinske kardiotoksičnosti zahtijevaju individualnu procjenu rizika
Antraciklini su važan dio liječenja brojnih zloćudnih bolesti, ali njihova primjena može dovesti do disfunkcije srca povezane s onkološkim liječenjem (CTRCD), a do 20 % izloženih bolesnika može razviti ireverzibilnu kardiomiopatiju.
NT-proBNP nije dovoljan za probir subkliničkog srčanog zatajenja u osoba koje su preboljele rak
Osobe koje su liječene zbog zloćudnih bolesti mogu godinama nakon završetka onkološke terapije imati povećan rizik razvoja kardiovaskularnih komplikacija.
Kardiovaskularni rizik ne prestaje dijagnozom maligne bolesti
Sve veći broj osoba živi dulje nakon dijagnoze i liječenja maligne bolesti, zbog čega prevencija kardiovaskularnih bolesti postaje važan dio dugoročnog praćenja.
Kada ponovno razmotriti primjenu 5-fluorouracila nakon miokarditisa?
Kardiotoksičnost uzrokovana fluoropirimidinima najčešće se očituje anginoznim tegobama zbog koronarnog vazospazma.
Dugotrajno preživljenje nakon raka povezano je s većim opterećenjem koronarnim plakom
Dugoročni preživjeli od raka imaju povećan rizik aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, no obilježja njihove koronarne ateroskleroze još nisu potpuno razjašnjena.